Pojmovnik

Opis pojmova u provedbenoj dokumentaciji mjera aktivnog zapošljavanja

Garancija za mlade je inicijativa EU kojom se sve osobe mlađe od 30 godina nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. Ciljana skupina Garancije za mlade su mlade osobe od 15 do navršenih 30 godina. Brza aktivacija podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku od 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost. Kvalitetna ponuda odnosi se na:

  • ponudu za posao ili
  • ponudu naukovanja, odnosno vježbeništva i pripravništva ili
  • nastavak obrazovanja.

Zavod, sukladno Uputi za rad s mladima (IU 12/15) svaku mladu osobu do navršenih 30 godina starosti koja se prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba automatski uključuje u Garanciju za mlade, te će se poduzimati sve aktivnosti kako bi se ona u što kraćem roku (u roku od 4 mjeseca od prijave u evidenciju nezaposlenih) zaposlila, uključila u naukovanje, vježbeništvo ili pripravništvo ili uključila u obrazovanje. U provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda, Garancija se provodi kroz više mjera:

  • potpore za zapošljavanje
  • potpore za samozapošljavanje
  • osposobljavanje na radnom mjestu
  • javni rad

Ciljana skupina mlade osobe do navršenih 30 godina prijavljene u evidenciju do 4 mjeseca u nekima od gore navedenih mjera eksplicitno je navedena u ovoj Uputi, dok je u ostalima sadržana unutar širih ciljanih skupina, no trajanje duljine prijave u evidenciju će uvjetovati financiranje iz izvora sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih.

Hrvatski povratnik/useljenik iz hrvatskog iseljeništva su pripadnici hrvatskog naroda, iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci, članovi obitelji supružnici i djeca koji će se vratiti i useljavati u Republiku Hrvatsku.

Pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili iz RH prije 8. listopada 1991. i njihovi potomci (oni koji su se rodili u inozemstvu - kao potomci hrvatskih iseljenika) ulaze u kategoriju povratnika iz hrvatskog iseljeništva.

Javni rad je jedna od mjera politike tržišta rada koja spada u domenu direktnog stvaranja novih radnih mjesta. Društveno koristan rad koji se odvija u ograničenom vremenskom razdoblju nudi sufinanciranje i financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba iz ciljanih skupina. Program javnog rada mora se temeljiti na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica, udruge civilnog društva i drugi subjekti. Javni rad mora biti neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu na tom području. Prednost imaju programi iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša te održavanja i komunalnih radova.

Mentor je zaposlenik nadležan za prenošenje stručnih znanja i vještina, pružanje podrške u procesu učenja te nadgledanje rada polaznika osposobljavanja na radnom mjestu i srodnih aktivnosti.

Neto povećanja broja zaposlenih znači neto povećanje broja zaposlenika u dotičnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosječan broj tijekom određenog razdoblja, od kojega se oduzimaju sva radna mjesta izgubljena tijekom tog razdoblja, a broj osoba zaposlenih na puno radno vrijeme, sa skraćenim radnim vremenom i sezonski zaposlenih osoba uračunava se u odgovarajućim dijelovima njihovih godišnjih jedinica rada.

Nezaposlena osoba je osoba koja se sukladno odredbama Zakona o tržištu rada (NN 118/2018, 32/2020), vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Obrazovanje je strukturirano i organizirano učenje sa unaprijed definiranim programom i trajanjem, a s ciljem stjecanja novih kompetencija potrebnih za rad na određenim poslovima ili određenom zanimanju. Obrazovanje se provodi u obrazovnim ustanovama, u realnom poslovnom okruženju odnosno na stvarnim radnim mjestima ili drugim organizacijama koje pružaju organizirani oblik učenja.

Uzimajući u obzir dinamično tržište rada te potrebu jačeg i snažnijeg poticanja obrazovanja odraslih na svim razinama, osim za nezaposlene potrebno je omogućiti i obrazovanje zaposlenim osobama, te osobama koji iz bilo kojeg razloga nisu niti zaposlene niti nezaposlene. Stoga je opredjeljenje Zavoda razvijati modele obrazovanja ukupne radna snage, a ne samo nezaposlenih osoba.

Također Zavod razvija modele obrazovanja u kojima će poslodavci imati aktivnu ulogu da sudjeluju u obrazovanju svojih budućih radnika ili da organiziraju obrazovanje za već postojeće radnike kako bi oni sačuvali svoja radna mjesta i omogućili razvoj poduzeća.

Ciljevi takvog pristupa su očiti: poslodavcima će se omogućiti zadovoljavanje potreba za radnom snagom kakva im je potrebna, a radnicima će se omogućiti brže zapošljavanje, zadržavanje radnog mjesta, a u slučaju nezaposlenosti brži povratak u svijet rada.

Stoga su ciljane skupine obrazovanja radne snage nezaposlene osobe i ostali tražitelji zaposlenja, a mjere obrazovanja su kreirane ovisno o modelu i načinu organiziranja obrazovanja te one mogu biti:

  • Obrazovanje u ustanovama za obrazovanje odraslih
  • Osposobljavanje na radnom mjestu
  • Osposobljavanje na radnom mjestu i u obrazovnoj ustanovi
  • Obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj

Provodi se prema unaprijed definiranom programu i trajanju u realnom poslovnom okruženju, odnosno na stvarnim radnim mjestima. Cilj je polaznicima omogućiti stjecanje praktičnih znanja i vještina za obavljanje poslova određenog radnog mjesta ili obnavljanje vještina koje su se izgubile tijekom vremena. Osposobljavanje se provodi kod poslodavaca uz podršku mentora i uz osiguravanje teorijske i praktične nastave. Iako je ova vrsta osposobljavanja usmjerena na praktični rad, nužno je osigurati i teorijsku podlogu potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta.

Na kraju osposobljavanja poslodavac je dužan polaznicima izdati odgovarajuću potvrdu u kojoj su navedeni ishodi osposobljavanja – stečene kompetencije.

Na osposobljavanje na radnom mjestu mogu se uputiti isključivo nezaposlene osobe, s posebnim naglaskom na osobe koje su dugotrajno nezaposlene, osobe s invaliditetom, azilante, osobe koje dugo nisu radile u zanimanju za koje se organizira osposobljavanje i trebaju osvježiti vještine, hrvatske povratnike iz iseljeništva, ali i za osobe kojima iz različitih razloga obrazovanje u ustanovama za obrazovanje odraslih stvara teškoću. Nakon provedenog osposobljavanja osobe su dužne prihvatiti ponuđeno zaposlenje u zanimanjima i na poslovima za koje su se osposobljavale.

Kombinirani model obrazovanja koji podrazumijeva da poslodavac organizira praktičnu nastavu na stvarnom radnom mjestu i na taj način sudjeluje u obrazovanju budućih radnika, a na teorijsku nastavu poslodavac upućuje polaznika u obrazovnu ustanovu. Na kraju obrazovanja svaki polaznik dobiva javnu ispravu o stručnoj osposobljenosti.

U navedeni model obrazovanja mogu se uključiti samo nezaposlene osobe (ne i ostali tražitelji zaposlenja) koje žele raditi u zanimanju za koje se osposobljavaju neovisno o složenosti poslova za koje se osposobljavaju. Osposobljavanje na radnom mjestu mogu organizirati i organizacije koje imaju kapacitet za provedbu osposobljavanja, a koje žele zapošljavati radnike nakon osposobljavanja ili imaju suradnju s poslodavcima koji bi zapošljavali takve radnike.

Mjera je namijenjena dugotrajno nezaposlenim osobama te osobama koje su po StAP kategorizaciji detektirane kao osobe s malim mogućnostima uključivanja na tržište rada bez obzira koliko su dugo nezaposlene. Kroz dvomjesečni program cilj je osvijestiti vlastite mogućnosti, detektirati prepreke za zapošljavanje te definirati što realniju sliku o sebi i vlastitim mogućnostima zapošljavanja te načinima kako prevladati ograničenja za ulazak na tržište rada.

Obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj traje 2 mjeseca, sastoji se od grupnog i individualnog rada. Grupni rad se provodi u kontinuitetu u trajanju od 5 radnih dana nakon čega svaki polaznik dobiva individualne zadatke o kojima se individualno raspravlja kroz konzultacije i savjetovanja. Tijekom individualnog rada svaki polaznik se usmjerava prema definiranim individualnim ciljevima te zajedno s voditeljem programa analizira svoje prednosti, ali i teškoće na koje je naišao tijekom kontakata s poslodavcima kojima je upućen.

Obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj provode savjetnici za zapošljavanje educirani za provedbu programa.

Osoba bez staža osiguranja je osoba koja nema evidentiranog staža obveznog mirovinskog osiguranja, osim staža osiguranja stečenog s osnova korištenja prava roditeljske dužnosti i kojoj je zapošljavanje uz potporu prvo zapošljavanje.

Ostali tražitelji zaposlenja – osobe prijavljene u evidenciju Zavoda sukladno članku 13. Zakona o tržištu rada (NN 118/18, 32/20), koje nemaju status nezaposlene osobe, no Zavodu su prijavljene radi podrške u razvoju karijere.

Osoba s invaliditetom je osoba sukladno članku 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), odnosno osoba koja ima definirani status sukladno članku 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/18), te koja je prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Zavod ili je u otkaznom roku.

Osobe između 15 i 24 godine starosti su osobe od navršene 15. do navršene 25. godine života.

Osobe starije od 50 godina su osobe od navršene 50. godine prijavljene u evidenciju ili u otkaznom roku.

Poduzetničke potporne institucije su subjekti usmjereni na stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja u Republici Hrvatskoj koji provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva, a definirane su Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture (MM 93/13, 114/13, 41/14, 57/18).

Porezna olakšica je smanjenje poreza tako da se (a) smanji porezna osnovica ili da se (b) smanji iznos razrezanog poreza, odnosno kada se od oporezivanja izuzimaju pojedini porezni izvori ili kada se u skladu s poreznom politikom smanji porezna osnovica ili iznos razrezanog poreza.

Poslodavac je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost te je registrirana sukladno zakonskim propisima iz područja djelatnosti ili pravne osobnosti koju obavlja.

Poslodavac poduzetnik je svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću bez obzira na njegov pravni oblik te isti sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 147/14, 69/17), Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2016.-2020. (NN 2/18), Uredbi o skupnim izuzećima (EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084. i Uredbi o potporama male vrijednosti (EK) br. 1407/2013, može koristiti državne potpore, osim u slučaju da je riječ o poslodavcu u poteškoćama.

Pod definicijom poslodavca u smislu dodjele potpora za zapošljavanje/usavršavanje podrazumijevaju se i neprofitne organizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, odnosno koje mogu kroz računovodstveno razdvajanje dokazati da uz negospodarske aktivnosti obavljaju i gospodarske. Potpora se u tom slučaju dodjeljuje za zapošljavanje osoba iz definiranih ciljanih skupina samo za obavljanje poslova radnih mjesta unutar gospodarskih aktivnosti poslodavca.

Poduzetnici se razvrstavaju prema članku 2. Priloga 1. Uredbe (EK BR. 651/2014), koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084, a prema pokazateljima koji su utvrđeni na zadnji dan godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavlja financijsko izvješće i to kako slijedi:

  • Kategorija mikro, malih i srednjih poduzeća sastoji se od poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i koji imaju godišnji promet ne viši od 50 milijuna eura, i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna eura.
  • Malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 10 milijuna eura.
  • Mikro poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 10 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 2 milijuna eura.
  • Veliko poduzeće je poduzeće koje prelazi dva uvjeta navedena u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća. Bez obzira na uvjete iz definicije za srednjeg poslodavca, u velike poslodavce spadaju i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva.

Pojam jedinstvenog poduzetnika obuhvaća sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:

  • jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću,
  • jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća,
  • jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo poduzeće prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog poduzeća,
  • jedno poduzeće koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samo, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima tog poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom poduzeću

Poduzeća koja su u bilo kojem od odnosa navedenih u točkama (a) do (d) preko jednog ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim poduzetnikom.

Poslodavac u poteškoćama - Potpore za zapošljavanje i usavršavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama (NN 47/14, 69/17), Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2016. – 2020. (NN 2/18), Uredbom o skupnim izuzećima (EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084., Uredbom o potporama male vrijednosti (EK) br. 1407/2013, te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama uz iznimke programa definiranih Uredbom.

Poduzetnik u teškoćama” znači poduzetnik za kojeg vrijedi najmanje jedna od sljedećih okolnosti:

  • U slučaju društva s ograničenom odgovornošću (osim MSP-a koji postoji manje od tri godine ili, za potrebe prihvatljivosti za potpore za rizično financiranje, MSP-a tijekom 7 godina od njegove prve komercijalne prodaje koji je primjeren za ulaganja u rizično financiranje na temelju dubinske analize koju je proveo odabrani financijski posrednik), ako je više od polovice njegova vlasničkog kapitala izgubljeno zbog prenesenih gubitaka. To se događa kada se odbijanjem prenesenih gubitaka od pričuva (i svih drugih elemenata koji se općenito smatraju dijelom vlastitog kapitala društva) dobije negativan kumulativni iznos koji premašuje polovicu temeljnog vlasničkog kapitala. Za potrebe ove odredbe „društvo s ograničenom odgovornosti” odnosi se posebno na dvije vrste društava navedene u Prilogu I. Direktivi 2013/34/EU (1), a „vlasnički kapital” obuhvaća, prema potrebi, sve premije na emitirane dionice;
  • U slučaju društva u kojem najmanje nekoliko članova snosi neograničenu odgovornost za dug društva (osim MSP-a koji postoji manje od tri godine ili, za potrebe prihvatljivosti za potpore za rizično financiranje, MSP-a tijekom 7 godina od njegove prve komercijalne prodaje koji je primjeren za ulaganja u rizično financiranje na temelju dubinske analize koju je proveo odabrani financijski posrednik), ako je više od polovice njegova kapitala navedenog u financijskom izvještaju društva izgubljeno zbog prenesenih gubitaka. Za potrebe ove odredbe „društvo u kojem najmanje nekoliko članova snosi neograničenu odgovornost za dug društva” odnosi se posebno na vrste društva navedene u Prilogu II. Direktivi Vijeća 2013/34/EU.
  • ako se nad poduzetnikom provodi cjelokupni stečajni postupak ili on ispunjava kriterije u skladu s nacionalnim pravom da se nad njim provede cjelokupni stečajni postupak na zahtjev vjerovnika;
  • Ako je poduzetnik primio potporu za sanaciju, a još nije nadoknadio zajam ili okončao jamstvo, ili je primio potporu za restrukturiranje, a još je podložan planu restrukturiranja;
  • U slučaju poduzetnika koji nije MSP, ako je tijekom zadnje dvije godine:
    (1) omjer knjigovodstvenog duga i kapitala poduzetnika bio veći od 7,5 i (2) EBITDA koeficijent pokrića kamata poduzetnika bio je niži od 1,0

Potpora za samozapošljavanje i potpora za pripravništvo je potpora male vrijednosti usklađena s Uredbom komisije (EU) 1407/13 o potporama male vrijednosti. Državnom potporom male vrijednosti smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku čiji ukupni iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine, neovisno o davateljima koji dodjeljuju potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije ili drugi davatelji). Pri tome, ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije premašiti 100.000,00 eura tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.

Potpore za zapošljavanje su horizontalne državne potpore koje se dodjeljuju s ciljem poticanja zapošljavanja nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju koju vodi Zavod te su dostupne svim korisnicima pod jednakim uvjetima. Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti u obliku subvencije za plaće za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju na tržištu rada i zapošljavanje radnika s invaliditetom.

Potpora za usavršavanje dodjeljuje se za usavršavanje zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina. Cilj je kroz sufinanciranje troška usavršavanja omogućiti ciljanu podršku zaposlenim osobama kojima su potrebne dodatne vještine radi zadržavanja radnog mjesta te poslodavcima kojima je potrebno ulaganje u razvoj i produktivnost svoje radne snage radi prilagodbe promjenama na tržištu.

Prijava potrebe za radnikom (obrazac PR) je oglašeno radno mjesto na stranicama Zavoda a koje poslodavac dostavlja Zavodu elekroničkim putem radi posredovanja i upućivanja kandidata. Prijava potrebe za radnikom sadrži osnovne podatke o poslodavcu te uvjete koje radnik mora ispunjavati za obavljanje poslova za koje se traži posredovanje Zavoda.

Svaka prijava potrebe za radnikom mora biti objavljena u najkraćem trajanju od 3 dana za poslodavce koji nemaju zakonom propisanu obvezu popunjavanja slobodnog radnog mjesta putem javnog natječaja, a prijavu potrebe za radnikom za poslodavce za koje je zakonom propisana obveza popunjavanja slobodnog radnog mjesta putem javnog natječaja Zavod će u svojim sredstvima javnog informiranja objaviti u najkraćem trajanju od 7 dana.

Prosječan broj zaposlenih predstavlja izračun kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu unazad 12 mjeseci. Radnici za koje teče ugovorna obveza po ugovoru o dodjeli potpore za zapošljavanje temeljem potpore za zapošljavanje dodijeljene u 2021. godini ne ulaze u izračun prosječne zaposlenosti. Za izračun prosjeka broja zaposlenih tijekom razdoblja koriste se podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja na način da se zbrajaju stanja na zadnji datum u mjesecu za razdoblje od 12 mjeseci koja prethode mjesecu podnošenja zahtjeva te se dijele s ukupnim brojem mjeseci koji čine razdoblje. Prosjek se zaokružuje na cijeli broj. Ako je poslovni subjekt poslovao samo dio godine, zbrajaju se stanja samo za ona razdoblja kad je poslovni subjekt poslovao i dijeli se s brojem mjeseci koji čine razdoblje. Broj osoba zaposlenih na puno radno vrijeme i skraćeno radno vrijeme uračunava se u odgovarajućim dijelovima njihovih jedinica rada.

Redovna plaća podrazumijeva da je osoba bila zaposlena temeljem ugovora o radu te je isto evidentirano u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također, ako su osobe ostvarivale dohodak od samostalne djelatnosti obrta, isto se smatra plaćenim zaposlenjem tj. redovnom plaćom. Ako je osoba bila u radnom odnosu, a njezina plaća u posljednjih šest mjeseci nije bila na teret poslodavca (npr. za osobe koje su bile u radnom odnosu i za vrijeme trajanja radnog odnosa posljednjih šest mjeseci primale naknadu temeljem Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama), ne smatra se da je osoba primala redovitu plaću.

Stalni sezonac je osoba koja radi kontinuirano u određenom dijelu godine na istim ili sličnim poslovima u trajanju od najmanje 6 mjeseci temeljem ugovora o radu na određeno u punom radnom vremenu (kod poslodavaca iz svih gospodarskih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblje smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja) i udovoljava uvjetima iz članka 10. Zakona o tržištu rada (NN 118/2018, 32/2020), odnosno ispunjava uvjete za prijavu u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Troškovi prijevoza korisnika mjera definirani su sukladno Odluci Upravnog vijeća Zavoda za dane provedene na obrazovanju/osposobljavanju/javnom radu, a detaljni način plaćanja opisan je kod svake od navedenih mjera zasebno.

Zadužnica je sredstvo osiguranja naplate potraživanja dostavljena od strane korisnika sredstava i potpisnika ugovora. Korisnici sredstava, sukladno propisanim uvjetima, dostavljaju Zavodu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika na pretpostavljeni iznos ugovorenih sredstava. Postoje bjanko zadužnice do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn i do 1.000.000,00 kn. Ovisno o ugovorenom iznosu, korisnik Zavodu dostavlja zadužnicu na prvi sljedeći pretpostavljeni iznos koji pokriva ugovoreni iznos i iznos zakonskih zateznih kamata (npr. ako je ugovorena vrijednost veća od 10.000 kuna, dostavlja se zadužnica od 50.000 kuna). Jamac platac mora imati regulirano boravište/prebivalište na području Republike Hrvatske.

Još uvijek je u evidenciji nezaposlenih značajan broj osoba koje nemaju završenu osnovnu školu. Suradnjom s obrazovnim ustanovama koje provode programe za završavanje osnovne škole potrebno je financiranjem putnih troškova polaznicima olakšati troškove koje imaju kako bi završili program. U navedenu mjeru moguće je uključiti isključivo osobe koje se vode u evidenciji nezaposlenih osoba.

Program osnovnoškolskog obrazovanja za odrasle financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za dane provedene u nastavi financira se putni troškovi te se nakon završetka polaznik uključuje u jednu od mjera obrazovanja za stjecanje stručne osposobljenosti.

Zelena radna mjesta su radna mjesta u gospodarskim subjektima koji proizvode zelene proizvode i/ili pružaju zelene usluge odnosno koji se bave okolišno održivom djelatnošću.

Svi subjekti koji svojom djelatnošću znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva na način kako su utvrđeni u Uredbi (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, a da pritom ne nanose štetu drugim okolišnim ciljevima, smatraju se gospodarskim subjektima koji se bave okolišno održivom djelatnošću. Zelenim radnim mjestima smatrat će se i ona radna mjesta koja se izravno odnose na procjenu usklađenosti s okolišnim standardima i provedbu okolišnih propisa/standarda, osiguravaju obrazovanje i obuku vezano uz zelene tehnologije i prakse te povećavaju opću razinu svijesti javnosti o pitanjima okoliša.

Okolišni ciljevi (Uredba EU 2020/852)

  • ublažavanje klimatskih promjena
  • prilagodba klimatskim promjenama
  • održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
  • prijelaz na kružno gospodarstvo
  • sprečavanje i kontrola onečišćenja
  • zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustav

Detaljnije upute kriterijima zelene djelatnosti i dozvoljenim NKD djelatnosima pročitajte ovdje.

Digitalna radna mjesta su radna mjesta i poslovi za čije obavljanje osoba mora posjedovati visoko specijalizirane, napredne IKT vještine, odnosno posjedovati znanja u sljedećim područjima. programiranje, razvoj aplikacija, digitalna poslovna analiza, digitalni marketing i kreiranja sadržaja, digitalni dizajn i vizualizacija podataka, upravljanje digitalnim proizvodima, podatkovna znanost, dizajn korisničkog iskustva, robotika, razvoj algoritama i/ili proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju/strojno učenje, rješenja za internet stvari (senzori, pametni kućanski uređaji) i dr.

Tržište rada na dohvat ruke.

Primajte naš newsletter

Vaše osobne podatke štitimo sukladno Uvjetima korištenja i politici privatnosti.