Pojmovnik

Opis pojmova u provedbenoj dokumentaciji mjera aktivnog zapošljavanja

Aktivacijski program je program kojemu je cilj osposobiti dugotrajno nezaposlene osobe za stjecanje praktičnih znanja i vještina potrebnih za njihovo aktivno uključivanje na tržište rada.

Garancija za mlade je inicijativa EU kojom se sve osobe mlađe od 30 godina nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. Ciljana skupina Garancije za mlade su mlade osobe od 15 do navršenih 30 godina. Brza aktivacija podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku od 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost. Kvalitetna ponuda odnosi se na:

  • ponudu za posao ili
  • ponudu naukovanja, odnosno vježbeništva i pripravništva ili
  • nastavak obrazovanja.

Zavod, sukladno Uputi za rad s mladima (IU 12/15) svaku mladu osobu do navršenih 30 godina starosti koja se prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba automatski uključuje u Garanciju za mlade, te će se poduzimati sve aktivnosti kako bi se ona u što kraćem roku (u roku od 4 mjeseca od prijave u evidenciju nezaposlenih) zaposlila, uključila u naukovanje, vježbeništvo ili pripravništvo ili uključila u obrazovanje. U provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda, Garancija se provodi kroz više mjera:

  • potpore za zapošljavanje
  • potpore za samozapošljavanje
  • osposobljavanje na radnom mjestu
  • javni rad

Ciljana skupina mlade osobe do navršenih 30 godina prijavljene u evidenciju do 4 mjeseca u nekima od gore navedenih mjera eksplicitno je navedena u ovoj Uputi, dok je u ostalima sadržana unutar širih ciljanih skupina, no trajanje duljine prijave u evidenciju će uvjetovati financiranje iz izvora sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih.

Hrvatski povratnik/useljenik iz hrvatskog iseljeništva su pripadnici hrvatskog naroda, iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci, članovi obitelji supružnici i djeca koji će se vratiti i useljavati u Republiku Hrvatsku.

Pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili iz RH prije 8. listopada 1991. i njihovi potomci (oni koji su se rodili u inozemstvu - kao potomci hrvatskih iseljenika) ulaze u kategoriju povratnika iz hrvatskog iseljeništva.

Javni rad je jedna od mjera politike tržišta rada koja spada u domenu direktnog stvaranja novih radnih mjesta. Društveno koristan rad koji se odvija u ograničenom vremenskom razdoblju nudi sufinanciranje i financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba iz ciljanih skupina. Program javnog rada mora se temeljiti na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica, udruge civilnog društva i drugi subjekti. Javni rad mora biti neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu na tom području. Prednost imaju programi iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša te održavanja i komunalnih radova.

Mentor je zaposlenik nadležan za prenošenje stručnih znanja i vještina, pružanje podrške u procesu učenja te nadgledanje rada polaznika osposobljavanja na radnom mjestu i srodnih aktivnosti.

Nezaposlena osoba je osoba koja se sukladno odredbama Zakona o tržištu rada (NN 118/2018, 32/2020), vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Obrazovanje je strukturirano i organizirano učenje sa unaprijed definiranim programom i trajanjem, a s ciljem stjecanja novih kompetencija potrebnih za rad na određenim poslovima ili određenom zanimanju. Obrazovanje se provodi u obrazovnim ustanovama, u realnom poslovnom okruženju odnosno na stvarnim radnim mjestima ili drugim organizacijama koje pružaju organizirani oblik učenja.

Uzimajući u obzir dinamično tržište rada te potrebu jačeg i snažnijeg poticanja obrazovanja odraslih na svim razinama, osim za nezaposlene potrebno je omogućiti i obrazovanje zaposlenim osobama, te osobama koji iz bilo kojeg razloga nisu niti zaposlene niti nezaposlene. Stoga je opredjeljenje Zavoda razvijati modele obrazovanja ukupne radna snage, a ne samo nezaposlenih osoba.

Također Zavod razvija modele obrazovanja u kojima će poslodavci imati aktivnu ulogu da sudjeluju u obrazovanju svojih budućih radnika ili da organiziraju obrazovanje za već postojeće radnike kako bi oni sačuvali svoja radna mjesta i omogućili razvoj poduzeća.

Ciljevi takvog pristupa su očiti: poslodavcima će se omogućiti zadovoljavanje potreba za radnom snagom kakva im je potrebna, a radnicima će se omogućiti brže zapošljavanje, zadržavanje radnog mjesta, a u slučaju nezaposlenosti brži povratak u svijet rada.

Stoga su ciljane skupine obrazovanja radne snage nezaposlene osobe i ostali tražitelji zaposlenja, a mjere obrazovanja su kreirane ovisno o modelu i načinu organiziranja obrazovanja te one mogu biti:

  • Obrazovanje u ustanovama za obrazovanje odraslih
  • Osposobljavanje na radnom mjestu
  • Osposobljavanje na radnom mjestu i u obrazovnoj ustanovi
  • Obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj

Provodi se prema unaprijed provedenom postupku javne nabave i moguće je uputiti kandidate samo ukoliko između ustanove i Zavoda postoji ugovor koji definira način i uvjete provedbe obrazovanja (okvirni sporazum). Obrazovanje se može provoditi kroz programe osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije ovisno o unaprijed provedenom postupku javne nabave, potrebama na tržištu rada, te prethodnim kvalifikacijama polaznika.

Osim nezaposlenih osoba u programe obrazovanja mogu se uključiti i ostali tražitelji posla. Time u obrazovanje mogu biti uključene zaposlene osobe ili osobe koje iz bilo kojeg razloga nisu u evidenciji nezaposlenih osoba, a žele promijeniti posao ili im prijeti gubitak radnog mjesta ili su zaposleni na nesigurnim radnim mjestima, a žele jačati svoju zapošljivost, unaprijediti kompetencije te žele raditi na poslovima i u zanimanjima koji nedostaju na tržištu rada i za koje Zavod provodi i financira obrazovanje.

Mjera je namijenjena dugotrajno nezaposlenim osobama te osobama koje su po StAP kategorizaciji detektirane kao osobe s malim mogućnostima uključivanja na tržište rada bez obzira koliko su nezaposlene. Kroz dvomjesečni program cilj je osvijestiti vlastite mogućnosti, detektirati prepreke za zapošljavanje te definirati što realniju sliku o sebi i vlastitim mogućnostima zapošljavanja te načinima kako prevladati ograničenja za ulazak na tržište rada.

Aktivacijski program traje 2 mjeseca, sastoji se od grupnog i individualnog rada. Grupni rad se provodi u kontinuitetu u trajanju od 5 radnih dana nakon čega svaki polaznik dobiva individualne zadatke o kojima se individualno raspravlja kroz konzultacije i savjetovanja. Tijekom individualnog rada svaki polaznik se usmjerava prema definiranim individualnim ciljevima te zajedno s voditeljem programa analizira svoje prednosti, ali i teškoće na koje je naišao tijekom kontakata s poslodavcima kojima je upućen.

Aktivacijski program provode savjetnici za zapošljavanje educirani za provedbu programa

Provodi se prema unaprijed definiranom programu i trajanju u realnom poslovnom okruženju, odnosno na stvarnim radnim mjestima. Cilj je polaznicima omogućiti stjecanje praktičnih znanja i vještina za obavljanje poslova određenog radnog mjesta ili rad u određenom zanimanju ili osvježavanje vještina koje su se izgubile tijekom vremena. Osposobljavanje se provodi kod poslodavaca uz podršku mentora i uz osiguravanje teorijske i praktične nastave. Iako je ova vrsta osposobljavanja usmjerena na praktični rad, nužno je osigurati i teorijsku podlogu koliko je potrebno za obavljanje poslova radnog mjesta kako bi ovaj oblik osposobljavanja imao značajke obrazovanja.

Svaki oblik obrazovanja pa tako i osposobljavanje na radnom mjestu mora imati svoje ishode te je potrebno na kraju osposobljavanja izdati odgovarajuću potvrdu u kojoj su definirani ishodi osposobljavanja.

Na osposobljavanje na radnom mjestu mogu se uputiti isključivo nezaposlene osobe, s posebnim naglaskom na osobe koje su dugotrajno nezaposlene, osobe s invaliditetom, azilante, osobe koje dugo nisu radile u zanimanju za koje se organizira osposobljavanje i trebaju osvježiti vještine, hrvatske povratnike iz iseljeništva, ali i za osobe koje kojima iz različitih razloga obrazovanje u ustanovama za obrazovanje odraslih stvara teškoću. Nakon provedenog osposobljavanja osobe su dužne prihvatiti ponuđeno zaposlenje u zanimanjima i na poslovima za koje su se osposobljavale.

Također valja naglasiti da se program osposobljavanja na radnom mjestu može organizirati samo za poslove složenosti do stupnja 3 po ISCED 11 (srednjoškolsko obrazovanje). Iznimno, nezaposlene osobe iz ciljne skupine hrvatskih povratnika iz iseljeništva mogu se, u cilju integracije na tržište rada, uključiti u programe osposobljavanja za poslove više složenosti, najviše do razine koja odgovara njihovom najviše stečenom stupnju obrazovanja.

Kombinirani model obrazovanja koji podrazumijeva da poslodavac organizira praktičnu nastavu na stvarnom radnom mjestu i na taj način sudjeluje u obrazovanju budućih radnika, a na teorijsku nastavu poslodavac upućuje polaznika u obrazovnu ustanovu. Na kraju obrazovanja svaki polaznik dobiva javnu ispravu o stručnoj osposobljenosti.

U navedeni model obrazovanja mogu se uključiti samo nezaposlene osobe (ne i ostali tražitelji zaposlenja) koje žele raditi u zanimanju za koje se osposobljavaju neovisno o složenosti poslova za koje se osposobljavaju. Osposobljavanje na radnom mjestu mogu organizirati i organizacije koje imaju kapacitet za provedbu osposobljavanja, a koje žele zapošljavati radnike nakon osposobljavanja ili imaju suradnju s poslodavcima koji bi zapošljavali takve radnike

Primjer mogu biti voditelji i suradnici za provedbu EU projekata koji bi se osposobljavali u razvojnim agencijama na stvarnim projektima, teorijsku nastavu bi osigurali u obrazovnim ustanovama, a tijekom osposobljavanja surađivali bi s drugim organizacijama ili poslodavcima kojima trebaju radnici za provedbu EU projekata. Na isti način bi se potaknulo i osposobljavanje u IT sektoru.

Ostali tražitelji zaposlenja – osobe prijavljene u evidenciju Zavoda sukladno Zakonu o tržištu rada (NN 118/18, 32/20) članak 13, koji nemaju status nezaposlene osobe, no Zavodu su prijavljene radi podrške u razvoju karijere.

Osoba s invaliditetom je osoba sukladno čl. 3 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji (NN 157/13, 152/14, 39/18), odnosno osoba koja ima definirani status sukladno čl. 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/18).

Poslodavac je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost te je registrirana sukladno zakonskim propisima iz područja djelatnosti ili pravne osobnosti koju obavlja.

Poslodavac poduzetnik je svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću bez obzira na njegov pravni oblik te isti sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 147/14, 69/17), Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2016.-2020. (NN 2/18), Uredbi o skupnim izuzećima (EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084. i Uredbi o potporama male vrijednosti (EK) br. 1407/2013, može koristiti državne potpore, osim u slučaju da je riječ o poslodavcu u poteškoćama.

Pod definicijom poslodavca u smislu dodjele potpora za zapošljavanje/usavršavanje podrazumijevaju se i neprofitne organizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, odnosno koje mogu kroz računovodstveno razdvajanje dokazati da uz negospodarske aktivnosti obavljaju i gospodarske. Potpora se u tom slučaju dodjeljuje za zapošljavanje osoba iz definiranih ciljanih skupina samo za obavljanje poslova radnih mjesta unutar gospodarskih aktivnosti poslodavca.

Poduzetnici se razvrstavaju prema članku 2. Priloga 1. Uredbe (EK BR. 651/2014), koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084, a prema pokazateljima koji su utvrđeni na zadnji dan godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavlja financijsko izvješće i to kako slijedi:

  • Kategorija mikro, malih i srednjih poduzeća sastoji se od poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i koji imaju godišnji promet ne viši od 50 milijuna eura, i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna eura.
  • Malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 10 milijuna eura.
  • Mikro poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 10 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 2 milijuna eura.
  • Veliko poduzeće je poduzeće koje prelazi dva uvjeta navedena u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća. Bez obzira na uvjete iz definicije za srednjeg poslodavca, u velike poslodavce spadaju i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva.

Pojam jedinstvenog poduzetnika obuhvaća sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:

  • jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću,
  • jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća,
  • jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo poduzeće prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog poduzeća,
  • jedno poduzeće koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samo, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima tog poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom poduzeću

Poduzeća koja su u bilo kojem od odnosa navedenih u točkama (a) do (d) preko jednog ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim poduzetnikom.

Poslodavac u poteškoćama - Potpore za zapošljavanje i usavršavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama (NN 47/14, 69/17), Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2016. – 2020. (NN 2/18), Uredbom o skupnim izuzećima (EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084., Uredbom o potporama male vrijednosti (EK) br. 1407/2013, te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama.

Potpora za samozapošljavanje je potpora male vrijednosti usklađena s Uredbom komisije (EK) 1407/2013 o potporama male vrijednosti. Državnom potporom male vrijednosti smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku čiji ukupni iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine neovisno o davateljima koji dodjeljuju potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije ili drugi davatelji). Pri tome, ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije premašivati 100.000,00 eura tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.

Potpora za očuvanje radnih mjesta u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva je potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje poslodavcima u prerađivačkoj industriji, najčešće u sektorima proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva koji imaju poteškoće u poslovanju zbog smanjenja konkurentnosti prouzrokovane tehnološkim promjenama u poslovnim procesima i preseljenjem proizvodnje u zemlje i regije s izuzetno niskim troškovima rada, nedovoljnim ulaganjima u tehnologiju te inovacije i njihovu komercijalizaciju uz nekonkurentnu radnu snagu.

De minimis potpore koje se dodjeljuju u skladu s ovom Uredbom mogu se kumulirati s de minimis potporama dodijeljenima u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 360/20121) do gornjih granica utvrđenih u ovoj Uredbi. Mogu se pribrajati de minimis potporama dodijeljenima u skladu s drugim uredbama o de minimis potporama do odgovarajuće gornje granice utvrđene člankom 3. stavkom 2. ove Uredbe.

De minimis potpore ne kumuliraju se s državnim potporama u vezi s istim prihvatljivim troškovima ili s državnim potporama za istu mjeru rizičnog financiranja ako bi takva kumulacija prelazila primjenjivi najviši intenzitet ili iznos potpore koji je u konkretnim okolnostima svakog pojedinog slučaja utvrđen uredbom o skupnom izuzeću odnosno odlukom Komisije. De minimis potpore koje nisu dodijeljene za određene opravdane troškove ili se njima ne mogu pripisati mogu se kumulirati s drugim državnim potporama dodijeljenima u skladu s uredbom o skupnom izuzeću ili odlukom Komisije.

1) Uredba Komisije (EU) br. 360/2012 od 25. travnja 2012. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore koje se dodjeljuju poduzetnicima koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa (SL L 114, 26.4.2012., str. 8.).

Prijava potrebe za radnikom (obrazac PR) je oglašeno radno mjesto na stranicama Zavoda a koje poslodavac dostavlja Zavodu elekroničkim putem radi posredovanja i upućivanja kandidata. Prijava potrebe za radnikom sadrži osnovne podatke o poslodavcu te uvjete koje radnik mora ispunjavati za obavljanje poslova za koje se traži posredovanje Zavoda.

Svaka prijava potrebe za radnikom mora biti objavljena u najkraćem trajanju od 3 dana za poslodavce koji nemaju zakonom propisanu obvezu popunjavanja slobodnog radnog mjesta putem javnog natječaja, a prijavu potrebe za radnikom za poslodavce za koje je zakonom propisana obveza popunjavanja slobodnog radnog mjesta putem javnog natječaja Zavod će u svojim sredstvima javnog informiranja objaviti u najkraćem trajanju od 7 dana.

Pripravništvo, odnosno potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, može se dodijeliti poslodavcima kao državna potpora za zapošljavanje ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost ili javnim službama u obliku poticaja koji nema obilježja državne potpore za zapošljavanje. Poticaj javnim službama pokriva ukupan trošak rada u 100% iznosu prema iznosu pripravničke plaće. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja.

Potpore za zapošljavanje su horizontalne državne potpore koje se dodjeljuju s ciljem poticanja zapošljavanja nezaposlenih osoba te su dostupne svim korisnicima pod jednakim uvjetima. Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti u obliku subvencije za plaće za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju na tržištu rada i zapošljavanje radnika s invaliditetom.

Potpora za usavršavanje iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje dodjeljuje se za usavršavanje novozaposlenih radnika ili radnika kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina.

Troškovi prijevoza korisnika mjera definirani su sukladno Odluci Upravnog vijeća Zavoda za dane provedene na obrazovanju/osposobljavanju/javnom radu, a detaljni način plaćanja opisan je kod svake od navedenih mjera zasebno.

Stalni sezonac je osoba koja radi kontinuirano u određenom dijelu godine na istim ili sličnim poslovima u trajanju od najmanje 6 mjeseci temeljem ugovora o radu na određeno u punom radnom vremenu (kod poslodavaca iz svih gospodarskih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblje smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja) i udovoljava uvjetima iz članka 10. Zakona o tržištu rada (NN 118/2018, 32/2020), odnosno ispunjava uvjete za prijavu u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Zadužnica je sredstvo osiguranja naplate potraživanja dostavljena od strane korisnika sredstava i potpisnika ugovora. Korisnici sredstava, sukladno propisanim uvjetima, dostavljaju Zavodu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika na pretpostavljeni iznos ugovorenih sredstava. Postoje bjanko zadužnice do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn i do 1.000.000,00 kn. Ovisno o ugovorenom iznosu, korisnik Zavodu dostavlja zadužnicu na prvi sljedeći pretpostavljeni iznos koji pokriva ugovoreni iznos i iznos zakonskih zateznih kamata (npr. ako je ugovorena vrijednost veća od 10.000 kuna, dostavlja se zadužnica od 50.000 kuna). Jamac platac mora imati regulirano boravište/prebivalište na području Republike Hrvatske.

Još uvijek je u evidenciji nezaposlenih značajan broj osoba koje nemaju završenu osnovnu školu. Suradnjom s obrazovnim ustanovama koje provode programe za završavanje osnovne škole potrebno je financiranjem putnih troškova polaznicima olakšati troškove koje imaju kako bi završili program. U navedenu mjeru moguće je uključiti isključivo osobe koje se vode u evidenciji nezaposlenih osoba.

Program osnovnoškolskog obrazovanja za odrasle financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za dane provedene u nastavi financira se putni troškovi te se nakon završetka polaznik uključuje u jednu od mjera obrazovanja za stjecanje stručne osposobljenosti.

Tržište rada na dohvat ruke

Ne propusti priliku, prijavi se

Vaše osobne podatke štitimo sukladno Uvjetima korištenja i politici privatnosti.